Dodaj upozorenje o ceni

Zlato tokom 2023. g. - šta se dešavalo i šta se može desiti 2024?

Objavio Daniel Voloscsuk u kategoriji Vesti na dan 07.03.2024
Cena zlata (XAU-RSD)
256 140 RSD/oz
  
- 206 RSD
Cena srebra (XAG-RSD)
2 978 RSD/oz
  
- 42 RSD
zlato

Potražnja za zlatom na globalnom nivou zabeležila je rast od 3% 2023. g. u poređenju sa 2022. g., prema podacima Svetskog saveta za zlato. Ovaj rast stimulisan je geopolitičkim tenzijama (rat u Ukrajini, a nakon toga i izbijanje oružanog sukoba u pojasu Gaza), još uvek inflacionim periodom, rekordnim nivoima kamatnim stopama i panikom u bankarskom sektoru početkom godine.

Više o ovoj temi: Šta se desilo 2023?

Potražnja za zlatom je široka tema. Ona obuhvata četiri glavna pravca:

  • Investicije
  • Nakit
  • Rezerve centralnih banaka
  • Tehnologije.

Pogledajmo kako je tržište zlata prošlo 2023. g. u svakom od ova četiri pravca. Videćemo, takođe, i šta se može očekivati na tržištu zlata tokom 2024. g.

Investiciono zlato

Investiciono zlato – počnimo našu priču od ovog tržišta. Po definiciji Svetskog saveta za zlato, njega čine zlatne poluge i zlatne kovanice, kao i ETF-ovi, sa fizičkim zlatom kao baznom aktivom.

Investicione zlatne poluge i kovanice

Što se tiče proizvoda od zlata kao fizičkim investicijama u vidu zlatnih poluga i kovanica, potražnja je tokom 2023. g. opala za 3% u odnosu na 2022. g. Ovaj pad duguje se niskoj potražnji u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama. Na evropskom nivou potražnja za zlatnim polugama i kovanicama opala je za značajnih 59%, pri čemu je najdrastičniji pad zabeležen u Nemačkoj (-75%) i Austriji (-71%).

Ovo je čudan fenomen, jer su ove dve zemlje spadaju u najveće kupce zlata po glavi stanovnika tokom 2022. g.

Za razliku od Zapada, najznačajnija potražnja beleži se u azijskim zemljama. Među njima se najviše ističe Kina, država koja je kupila skoro 280 tona zlata u vidu poluga i kovanica, što čini gotovo četvrtinu ukupne količine poluga i kovanica kupljenih tokom cele te godine.

Zanimljivo je istaći da, iako je 2020. g. primetan generalni pad potražnje za fizičkim investicionim zlatom, azijske zemlje i dalje beleže rastući trend. Tokom 2023. g. Potražnja u celoj Aziji porasla je za 12,5%, što je treći najveći rast od 2010. naovamo.

Zlatni ETF-ovi

Što se tiče papirnog zlata, potražnja za njim slična je onoj kao kod zlatnih investicionih poluga i kovanica. U Aziji su zabeležena značajna ulaganja u ove instrumente, što je rezultiralo povećanjem zlata u posedu pojedinaca od 16%.

Više o ovoj temi: Može li se verovati zlatnim ETF-ovima?

Sa druge strane pak, Evropa (sa padom od 12%) i Severna Amerika (pad od 5%) našle su se na dnu rang-liste. Ovaj značajan pad ulaganja u ETF-ove i fizičko zlato duguje se ekonomskim poteškoćama na oba ova kontinenta.

Više o ovoj temi: Evropa ulazi u stagflaciju

Nemačka, na primer, beleži pad bruto domaćeg proizvoda tokom 2023. g. od -0,3%. To je peti pad od uvođenja evra 1999. g. naovamo. Iako se sam ovaj pad može činiti beznačajnim, Nemačka se suočava sa inflacijom od 2,9% u uslovima stagnacije plata, kontinuiranog pada  industrijske proizvodnje (-4,8% na godišnjem nivou u novembru 2023. g.) i prekomerne birokratije kada je reč o malim i srednjim preduzećima.

Zlatan nakit

Potražnja za zlatnim nakitom širom sveta beleži neznatan rast od četiri tone (ili 0,18%) od 2022. g. naovamo. Uprkos tome, vrednosti zabeležene tokom 2022. i 2023. još uvek su ispod nivoa pre pandemije. Na ovaj zastoj u velikoj meri uticala je inflacija u većini razvijenih zemalja i u onima u razvoju.

Najznačajniji pad tokom 2023. g. zabeležen je u Južnoj Koreji (-21%), Egiptu (-17%) i Vijetnamu (-16%). Razlog za to krije se u devalvaciji valuta ovih zemalja, što kao posledicu ima veoma visoki nivo inflacije.

Kada je o Egiptu reč, egipatska funta izgubila je više od 40% u odnosu na zlato samo tokom 2023. g. Vijetnamski dong izgubio je preko 16% svoje vrednosti u odnosu na zlato, dok je  južnokorejski von pao za više od 18%.

Uprkos tome ima zemalja koje beleže značajan rast kada je u pitanju potražnja za zlatnim nakitom. Najimpresivniji primer je Šri Lanka, sa godišnjim rastom potražnje za zlatnim nakitom od 168%. Ovaj procentualni rast može izgledati impresivno, ali zapravo ova vrednost od 10,5 tona zapravo predstavlja povratak na nivoe pre pandemije. Prosečna godišnja vrednost kupljenog zlata između 2014. i 2019. g. iznosi 9,8 tona (6,7% manje od vrednosti kupovine obavljene tokom 2023. g.).

Kina beleži rast potražnje od 12%, pri čemu ukupan obim kupljenog zlatnog nakita iznosi 673 tone. Po podacima Svetskog saveta za zlato, najtraženiji nakit bio je težine ispod 10 grama. U Turskoj je potražnja za zlatom, uključujući i nakit, bila ogromna. Turci su kupili ukupno 41,9 tona zlata u vidu nakita tokom 2023. g., što je najviši nivo u poslednjih 8 godina. Do ove povećane potražnje dolazi u vreme sve veće devalvacije turske lire koja izaziva jednu od najvećih inflacija u svetu.

Više o ovoj temi: Zašto je inflacija u Turskoj prešla 80%

Indija, svetski lider u potražnji za zlatnim nakitom, zabeležila je 2023. pad od 6% u poređenju sa 2022. g. Kada je reč o Indiji, visoka cena zlata takođe je bila prepreka za kupovinu. Negativna su očekivanja u vezi sa povećanjem potražnje u prvom kvartalu 2024. g., budući da je u ovom periodu 16 dana kada se obično organizuju svadbe u poređenju sa 28 dana u prvom kvartalu 2023. g.

Rezerve zlata centralnih banaka na globalnom nivou

Višestruka značajna povećanja cene zlata, međutim, nisu uticala na odluke centralnih banaka kada je kupovina zlata u pitanju. Tokom 2023. g. ove institucije kupile su zlato u količini od 1037 tone.

To je dovelo do toga da 2023. g. bude druga godina u istoriji sa tako velikom potražnjom zlata od strane centralnih banaka. Istorijski rekord bio je zabeležen 2022. g. – 1082 tone zlata.

Najveći kupci bili su Narodna banka Kine (+225 t, najveći rast od 1977. g. naovamo) i Narodna banka Poljske (+130 t, čime su zlatne rezerve povećane na 359 t). Do ove značajne potražnje došlo je usled dva velika oružana sukoba.

Više o ovoj temi: Zašto Poljska kupuje ogromne količine zlata?

Možemo reći da ove institucije obezbeđuju stabilnost u slučaju širenja sukoba o kojima je reč. Istovremeno, centralne banke vratile su značajne količine zlata nazad. Prema istraživanju koje je sproveo Invesco 2023. g. od ukupno 57 centralnih banaka, 39 čuvaju deo zlatnih rezervi u zemlji, dok je 2020. g. broj takvih banaka bio 28. Glavni razlog koji navode institucije bio je „tenzije na globalnom nivou”, pri čemu imaju u vidu sankcije koje su uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.

Zlato u tehnologijama

Potražnja za zlatom kada je reč o tehnologijama beleži pad od 4% tokom 2023. g. u poređenju sa 2022. Ovo smanjenje naročito je karakteristično za potražnju u stomatološkoj industriji (-8%) i elektronskoj industriji (-4%).

Elektronika je najvažnija oblast kada je potražnja zlata vezana za tehnologije u pitanju, čiji udeo nadmašuje 80%. Samim tim, pad potražnje za zlatom u elektronici ima značajan uticaj na ovu sferu upotrebe zlata.

Pad potražnje od strane elektronske industrije duguje se slabim rezultatima velikih proizvođača IT&С. Kompanija Samsung, na primer, beleži pad dobiti u četvrtom kvartalu 2023. g. od 35%. TSMC, najveća kompanija za mikročipove u svetu, smeštena na Tajvanu, očekuje pad profita od 23% u istom periodu.

Do pada profita dolazi usled smanjene potražnje za elektronikom od strane potrošača. Inflacija na globalnom nivou dovela je do smanjenja budžeta mnogih porodica, pa se kupovina elektronike našla na poslednjem mestu na spisku prioriteta. Potražnja za mobilnim telefonima, na primer, opala je za 5% u odnosu na 2022, prema podacima analize Canalys-a.

Prognoze za 2024. g.

Vezano za 2024. g. Svetski savet za zlato smatra da će ukupna potražnja za zlatom nastaviti da raste. Prema očekivanjima do ovog rasta doći će usled oporavka tržišta investicionog zlata. Predviđa se da će opasti prodaja zlatnih ETF-ova, jer se očekuje smanjenje kamatnih stopa kako u SAD, tako i u Evropskoj uniji. Pretpostavlja se da će taj pad navesti investitore da se okrenu zlatu umesto državnim obveznicama.

Očekuje se pad kupovine zlata od strane centralnih banaka (za preko 200 tona u odnosu na 2023, prema Svetskom savetu za zlato), što će biti približno prosečnoj potražnji od 500 tona godišnje pre pandemije.

Potražnja za zlatnim nakitom će rasti ukoliko se bude nastavio pad inflacije. Stabilizacija cena u kratkoročnom planu mogla bi podstaći domaćinstva da kupuju zlato u vidu nakita.

Što se tiče potražnje za zlatom u tehnološkom sektoru, očekuje se pozitivan pomak do koga će dovesti razvoj veštačke inteligencije (neophodno je zlato u proizvodnji komponenata) i porast potražnje u elektronici. Prema Canalys-u, potražnja za mobilnim telefonima porašće za 4% tokom 2024. g. u poređenju sa 2023. g. Naravno, do ovog rasta doći će nakon što se inflacija bude dovoljno smanjila.

Cene zlata tokom 2024. g.

Imajući u vidu predviđanje Federalnih rezervi  da će doći do tri smanjenja kamatnih stopa (svako za 25 baznih poena), investitori će se orijentisati ka investicionom zlatu umesto ka državnim obveznicama. Prosečna cena zlata tokom 2023. g. iznosila je 1940,5 američkih dolara za uncu, pri čemu je do onih glavnih povećanja došlo u drugom (1976 američkih dolara za uncu) i četvrtom kvartalu (1971 američki dolar za uncu). Prema prognozama JPMorgan-a do kraja 2024. g. prosečna cena zlata iznosiće 2175 američkih dolara za uncu. U poređenju sa trenutnom cenom od 2050 dolara doći će do rasta cene od preko 6%.

Kvartal Prosečna cena zlata
1. kv. 2024 $1950
2. kv. 2024 $1940
3. kv. 2024 $2100
4. kv. 2024 $2175

Ukoliko Fed i definitivno smanji kamate za više od 75 baznih poena tokom 2024. g., cena zlata može doneti još veću dobit. Do ovakve situacije dolazi usled obrnuto proporcionalnog odnosa između prinosa američkih državnih obveznica i cene zlata.

Zaključci

Tokom 2023. g. zlato je bilo veoma privlačna aktiva. Uprkos tome što je potražnja za fizičkim investicionim zlatom u Evropi i SAD znatno opala usled većih cena sirovina, tržište zlata je generalno stabilno.

Više o ovoj temi: Da li je zlato dobra investicija u vreme krize?

Rekordnom kupovinom tokom 2022. i 2023. g. centralne banke poslale su jasnu poruku da živimo u veoma nesigurnim vremenima. Dva oružana sukoba, trgovinski rat između Kine i SAD, politička napetost vezana za izbore širom sveta (preko 70% svetske populacije glasaće tokom 2024. g.), kao i baloni vezani za različite klase aktiva.

2024. biće važna godina u svakom pogledu. Uprkos mračnim prognozama, važno je postupati racionalno i pripremiti svoj investicioni portfolio za sve što bi se moglo dogoditi. A aktiva koja se pokazala veoma dobro u vremenima velike nesigurnosti jeste investiciono zlato.

Cena zlata (XAU-RSD)
256 140 RSD/oz
  
- 206 RSD
Cena srebra (XAG-RSD)
2 978 RSD/oz
  
- 42 RSD

Možda biste voleli da pročitate i