U raznim prethodnim člancima bavili smo se temom trgovanja fjučersima. Ove transakcije se sprovode korišćenjem derivatnih ugovora, kao što su forvardi, fjučersi, svopovi i opcije.
Međutim, u ovom članku govoriću o trgovanju na spot tržištu. Objasniću šta je spot tržište, kako funkcioniše, koliko je važno za globalna tržišta i šta određuje cenu imovine kojom se trguje na spot tržištima.
Šta je spot tržište?
Prema definiciji koju daje Corporate Finance Institute:
Spot tržište je finansijsko tržište na kojem se finansijski instrumenti i roba trguju za trenutnu isporuku.
U suštini, spot tržište je kao kada idete u kupovinu. Kada izaberete šta želite da kupite, što je ekvivalent finansijskim instrumentima, platite na kasi i proizvodi postaju Vaši. Isti princip važi i na spot tržištima u finansijskom svetu.
Ipak, postoje određene procedure koje traju duže od jednostavnog plaćanja karticom. U širem smislu, spot tržište se odnosi na transakcije koje se zaključuju u roku od najviše dva radna dana od datuma dogovora između strana.
Razlog za ovo produženje jeste stvarna obrada plaćanja, obrada i fizička isporuka imovine o kojoj je reč (pre svega robe i druge materijalne imovine, poput mašina ili građevinskog materijala). Kada je reč o finansijskoj imovini, preuzimanje akcije ili obveznice traje dva radna dana za imovinu u EU, Švajcarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, i jedan radni dan za imovinu u SAD, Kanadi i Meksiku.
Razlika od jednog radnog dana između dve strane Atlantika rezultat je procesa optimizacije u SAD, završenog u maju 2024. godine. To ne samo da omogućava investitorima da brže preuzmu imovinu, već i smanjuje rizik kontrapartnera i rizik neisporuke imovine.
Vrste spot tržišta
Postoje dve vrste spot tržišta: OTC ( over-the-counter) i ona na berzama. Glavna razlika između ova dva tipa tržišta leži u samoj organizaciji trgovanja.
OTC tržišta predstavljaju direktne interakcije između prodavaca i kupaca imovine. Najveće takvo tržište je devizno tržište, sa dnevnim transakcijama vrednim 9,6 biliona američkih dolara. Na OTC tržištu, neko ko treba da zameni milion evra u dolare obratiće se instituciji za koju zna da se bavi takvim transakcijama. Uslovi ugovora – kurs razmene, trajanje transfera, postojanje escrow računa itd, utvrđuju se direktno između dve strane.
Za razliku od OTC tržišta, berze su veoma strogo uređene i direktno regulisane. U osnovi, berza je poput pijace na kojoj se susreću proizvođači i prodavci radi trgovine. Uslovi trgovanja su standardizovani prema pravilima berze. Ti zahtevi proizlaze iz zakonskih obaveza, ali i iz potreba kupaca i prodavaca.
Izbor između trgovanja na OTC tržištima ili berzama zavisi od individualnih potreba. OTC tržišta su pogodnija za one koji žele da pregovaraju o određenim uslovima, tražeći povoljnije aranžmane, na primer, nižu cenu ako je broj kupljenih jedinica veći.
Na berzama, s druge strane, postoji znatno veća transparentnost i likvidnost, što može biti od pomoći ako je cilj što brža trgovina nekom imovinom, bez potrebe za traženjem prodavca na OTC tržištima. Istovremeno, cena nije predmet pregovora. Jedina mogućnost da se imovina kupi po nižoj ceni jeste izdavanje naloga za kupovinu ukoliko cena padne na nivo koji kupac odredi.
Kako se određuju cene na spot tržištima?
Bez obzira na to da li se trgovina odvija direktno između dve strane ili putem berze, cene na spot tržištima direktno zavise od ponude i tražnje za datom imovinom.
Naravno, kao što je već pomenuto, OTC trgovanje može biti povoljnije po pitanju cene. Ipak, ako neko želi da proda određenu količinu robe, cena će biti vrlo bliska onoj na berzi.
Zašto? Zato što, ako je cena viša od berzanske, kupac može odlučiti da mu je isplativije da kupi direktno putem berze. A ako je cena niža, prodavac bi mogao da proda direktno na berzi. Ove razlike nazivaju se „premijama“ i „popustima“.
Njihove vrednosti zavise od prednosti i mana koje uslovi ugovora na OTC tržištima mogu da ponude.
Prednosti i rizici trgovanja na spot tržištima
Kada se razmatra trgovanje na spot tržištima, postoje određene prednosti i nedostaci u poređenju sa tržištima gde su transakcije usmerene na budućnost (npr. tržišta fjučersa).
Prednosti uključuju:
- Transparentnost – kupci i prodavci poznaju sve uslove transakcije, uključujući cenu.
- Likvidnost – kupovina i prodaja imovine može se obaviti veoma lako, osim u vreme ekonomske krize.
- Pristupačnost – spot tržišta su mnogo dostupnija svima zahvaljujući onlajn trgovačkim platformama.
- Mogućnost da se potraži bolja ponuda ako uslovi ugovora nisu zadovoljavajući.
S druge strane, postoje i rizici:
- Nema opcije da se odustane od kupovine – ako je spot cena imovine previsoka, transakcija ostaje konačna, što može biti finansijski bolno u slučaju korekcije.
- Nedostatak fleksibilnosti – prenos vlasništva mora se izvršiti odmah, dok fjučersi i forvardi dozvoljavaju više slobode u planiranju.
- Nedostatak hedžinga – spot tržišta nisu namenjena zaštiti od rizika, za razliku od derivata koji služe upravo toj svrsi, pa je rizik gubitka teže preneti.
Naravno, navedene liste ne znače da je jedno tržište profitabilnije od drugog. I spot i derivatna tržišta imaju svoje specifične svrhe.
Zaključak
Spot tržište je tržište na kojem se prenos vlasništva nad imovinom, bilo finansijskom ili stvarnom, obavlja odmah, odnosno u roku od najviše dva radna dana od zaključenja dogovora.
Spot tržišta mogu biti OTC, gde se strane dogovaraju o uslovima ugovora, ili berzanska, koja su mnogo strože regulisana.
Ova tržišta su najpristupačnija široj javnosti. Bilo da govorimo o investicijama u finansijsku imovinu, kao što su akcije i obveznice, ili o stvarnoj imovini poput investicionog zlata ili nekretnina, trgovina na spot tržištu dostupna je svakome starijem od 18 godina.
Derivatna tržišta, s druge strane, više su namenjena profesionalnim investitorima ili finansijskim institucijama, jer ovi instrumenti zahtevaju dublje razumevanje rizika nego trgovina na spot tržištu.