Tavex koristi kolačiće kako bi osigurao funkcionalnost veb stranice i poboljšao Vaše korisničko iskustvo. Prikupljanje podataka iz kolačića nam pomaže da Vam pružimo najbolje iskustvo, da čuvamo Vaš račun bezbednim i omogućava nam da personalizujemo sadržaj oglasa. Možete saznati više na linku kolačići.
Izaberite koje kolačiće možemo da koristimo
Kolačići su male tekstualne i cifrene datoteke koje se preuzimaju i čuvaju u vašem pregledaču dok posećujete veb stranicu. Mogu da se koriste za praćenje stranica koje posećujete na veb stranici, za čuvanje informacija koje unesete ili za pamćenje vaših preferencija kao što su postavke jezika sve dok posećujete veb stranicu.
Ovde možete da pronađete sve kolačiće koji mogu biti sačuvani u vašem pregledaču dok pretražujete sajt, za šta se koriste i koliko dugo se svaki od njih čuva.
Tavex je zvanični partner i kompanije Argor-Heraeus i kovnice Perth Mint, i to od 2023. odnosno 2006. godine. Iako su oba proizvođača investicionog zlata globalno priznata i akreditovana od strane Londonske asocijacije tržišta plemenitih metala (LBMA), postoje razlike u proizvodima koje nude.
Kako bismo pomogli u donošenju informisane odluke o tome čije proizvode izabrati, odlučili smo da u ovom članku predstavimo razlike i sličnosti između njih. Počećemo sa istorijatom obe kompanije, zatim koje proizvode trenutno nude i po čemu se razlikuju ili liče, kako se razlikuju cene njihovih proizvoda i koliko su ti proizvodi likvidni.
Istorijat
Pre nego što predstavimo istorijski razvoj ova dva proizvođača, važno je istaći da je Argor-Heraeus rafinerija zlata, dok je Perth Mint kovnica. Argor-Heraeus je specijalizovan za proizvodnju zlatnih poluga, dok je Perth Mint fokusiran prvenstveno na izradu zlatnih kovanica. Ova razlika se ogleda i u ponudi proizvoda i u cenovnim maržama.
Istorija Perth Mint-a
Perth Mint je osnovan 23. septembra 1896. godine, nakon što je prvi premijer Zapadne Australije lobirao kod britanske vlade da otvori podružetak Kraljevske kovnice i u Australiji. Svrha ove podružnice bila je da obezbedi dovoljan broj britanskih zlatnih suverena za potrebe i britanske imperije i same Australije.
Tako je, između 1899. i 1931. godine, kada je Velika Britanija napustila zlatni standard, u Perth-u iskovano više od 106 miliona zlatnih suverena, kao i oko 735.000 polusuverena. Ukupna količina čistog zlata u tim kovanicama iznosi oko 778,4 tone. Po trenutnoj ceni zlata, to predstavlja vrednost veću od 77,8 milijardi evra.
Nakon napuštanja zlatnog standarda, Perth Mint je prešao na rafinaciju zlatnih poluga i proizvodnju desetina miliona novčića niže vrednosti.
Kapacitet rafiniranja kovnice dostigao je jedan od najviših standarda u istoriji. Tako je 1957. godine Perth Mint proizveo zlatnu pločicu najviše čistoće ikada napravljenu – sa 99,9999% čistog zlata.
Težnja ka izuzetnosti nije se tu zaustavila – 2011. godine Perth Mint je izlio najveći zlatnik ikada napravljen, kako je zabeleženo u Ginisovoj knjizi rekorda. Ovaj zlatnik je težio 1.012 kilograma i danas vredi nešto više od jedne milijarde evra.
Istorija Argor-Heraeus-a
U poređenju sa Perth Mint-om, Argor-Heraeus je znatno mlađa kompanija. Osnovana je 1951. godine pod imenom Argor S.E. Tokom godina, kompaniju su delimično ili u celosti kupovale velike institucije kao što su UBS banka, Austrijska kovnica i Commerzbank.
Nakon što je nemačka rafinerija Heraeus kupila 25% udela u kompaniji, naziv se menja u Argor-Heraeus. Na kraju, 2017. godine Heraeus je kupio sve preostale akcije, čime je postao jedini vlasnik švajcarske rafinerije. I danas je Argor-Heraeus u potpunom vlasništvu Heraeusa.
Već tokom 1960-ih i 1970-ih godina, Argor je postajao globalni igrač na tržištu rafiniranja zlata, sa prihvatanjem na Londonskoj LOCO berzi i američkom COMEX-u, kao i dobijanjem LBMA sertifikata još 1961. godine. Od 2003. godine, Argor-Heraeus je jedan od pet originalnih „sudija“ (Referees) LBMA asocijacije, zajedno sa kompanijama kao što su Metalor, PAMP, Rand Refinery i Tanaka.
Postoje značajne razlike u istoriji Perth Mint-a i Argor-Heraeus-a, što je rezultat istorijskih okolnosti i geografskog položaja. Međutim, postoji i jedna zajednička crta: obe kompanije su svojim inovacijama i težnjom ka vrhunskim standardima u rafinaciji zlata i srebra zaslužile međunarodno priznanje.
Razlike i sličnosti između proizvoda Argor-Heraeus i Perth Mint
Kao što je već napomenuto, važno je naglasiti da je Argor-Heraeus isključivo proizvođač zlatnih poluga, dok Perth Mint proizvodi i kovanice i zlatne poluge. Metali koje koristi Argor-Heraeus su zlato, srebro, platina i paladijum, dok Perth Mint ne proizvodi proizvode od paladijuma.
Što se tiče zlatnih proizvoda, Argor-Heraeus nudi raspon proizvoda sa težinama od jednog grama do 400 trojnih unci (oko 12,5 kg). Zlatne kovanice Perth Mint-a se kreću u težini od 1/20 troj unci (oko 1,56 grama) do jednog kilograma. Kovanice od jednog kilograma, međutim, zahtevaju posebne narudžbine.
Zlatne poluge koje proizvodi Perth Mint variraju u težini od jednog grama do deset unci – kada je reč o livenim (minted) polugama i do jednog kilograma za livene (cast) poluge.
Osim razlika u težini, proizvodi se razlikuju i po dizajnu. Argor-Heraeus isporučuje svoje liveno zlato u crnim plastičnim pakovanjima, koja ujedno služe kao sertifikati autentičnosti.
Argor-Heraeus je takođe jedina rafinerija koja ima licencu za korišćenje posebne tehnologije na seriji svojih zlatnih poluga, poznate kao kinebar (kinebars). Kinegram tehnologija podrazumeva da se na poleđini zlatne poluge ugraviraju vektorske slike, koje predstavljaju sigurnosnu karakteristiku za tu specifičnu seriju.
Perth Mint, s druge strane, sa svojim prepoznatljivim Kengur zlatnim i srebrnim kovanicama, isporučuje kovanice u zasebnim plastičnim kapsulama, namenjenim da ih zaštite od oštećenja. Sigurnosna karakteristika australijskih Kengur kovanica je mikro-lasersko urezivanje, koje je ugrađeno u sam dizajn kovanice.
Bez obzira na to koliko se glavni proizvodi ova dva proizvođača razlikuju, oba imaju seriju sa istom temom: Lunarna serija.
Lunarna serija
I Argor-Heraeus i Perth Mint svake godine proizvode seriju zlatnih poluga i zlatnih kovanica koje prikazuju životinju iz kineskog horoskopa, pod čijim će se znakom razvijati godina.
Argor-Heraeus proizvodi zlatne poluge, zapečaćene u crvena pakovanja, u težinama od 1 i 5 grama, i 1 troj unce. Perth Mint proizvodi kovanice koje variraju od 1/20 unce do 10 unci. Međutim, za razliku od Argor-Heraeusa, Perth Mint izrađuje Lunar seriju u sva tri plemenita metala s kojima radi: zlato, srebro i platina.
Što se tiče cenovnih marži, zlatna poluga Argor-Heraeus od jedne unce ima nižu maržu u poređenju sa zlatnom Kengur kovanicom od jedne unce. Razlog za to je što se na uvoz zlata koje ne dolazi iz EU, Švajcarske, Turske u Srbiji naplaćuje carina od 10%.
Još jedan faktor je i to što je australijski Kengur kovanica čiji se dizajn menja svake godine, jer Perth Mint želi da prikazuje simboličnu životinju kontinenta u različitim okruženjima.
Što se tiče likvidnosti, oba proizvoda su globalno priznata. Možete ih kupiti u jednoj zemlji, recimo Australiji, a prodati u Švajcarskoj po cenama koje su vrlo blizu tržišne cene zlata.
Na stanju
1 oz zlatna kovanica Australijski kengur
Prodajemo
399595 din
379936 379936 399595 399595
Kupujemo
379936din
UporediUpozorenjeDodaj u korpu
Međutim, u slučaju da ne pronađete ovlašćenog trgovca plemenitim metalima u svojoj blizini, pojedinac bi možda radije kupio sertifikovanu zlatnu polugu nego zlatnu kovanicu. Zbog toga bi trebalo da se upoznate sa lokalnim tržištem zlata, kako biste osigurali da ćete moći da dobijete pravičnu naknadu za svoje zlato.
Zaključak: Argor-Heraeus ili Perth Mint?
Zavisi. To je najbolji odgovor koji možemo dati. Diverzifikacija Vašeg portfolija plemenitih metala ne podrazumeva samo posedovanje više različitih metala. Ona se odnosi i na tipove proizvoda koje kupujete.
Međutim, uzimajući u obzir carinu od 10% na uvoz australijskog investicionog zlata i srebra, proizvodi Argor-Heraeus su znatno isplativiji.
S druge strane, ako želite da posedujete proizvode sa jedinstvenim dizajnom, Kengur serija je odlična opcija. Ali, ako zaista ciljate na veći profit, carina od 10%, čak i na duže staze, predstavlja problem.