Cena zlata je 14. marta 2025. dostigla apsolutni rekord od 3.004,86 dolara po troj unci.
Ovo je prvi put da je cena zlata prešla prag od 3.000 dolara, čime je zlato postalo investicija sa najboljom performansom u 2025. godini.
Pogledajmo koji su ključni razlozi ovog impresivnog rasta.
Trgovinski rat SAD-a
Skok cene zlata iznad granice od 3.000 dolara usledio je odmah nakon što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, najavio da će uvesti carinu od 200% na sva alkoholna pića uvezena iz Evropske unije. Ova izjava usledila je nakon što je EU objavila da će, kao odgovor na Trampovu carinu od 25% na uvoz čelika i aluminijuma, uvesti carinu od 50% na sav američki viski.
Naravno, ovakvo nadmetanje u uvođenju carina podseća na dva deteta koja jedno drugo okrivljuju za započinjanje svađe. Međutim, ozbiljno govoreći, ne smemo zanemariti ozbiljne posledice koje ove carine imaju na američke i evropske potrošače.
Ne samo da carine smanjuju uvoz, što dovodi do viših cena uvoznih proizvoda, već i ograničavaju dostupnost robe koju SAD ili EU ne mogu da proizvode ili ne mogu da proizvedu u istom kvalitetu.
Ova nesigurnost na globalnim tržištima tera investitore ka najsigurnijoj investiciji u ljudskoj istoriji – zlatu.
Neprolazna inflacija
12. marta Zavod za statistiku rada Sjedinjenih Država objavio je najnovije podatke o indeksu potrošačkih cena u SAD-u, koji se koristi za određivanje inflacije.
Više o ovoj temi: Šta je inflacija?
Podaci su pokazali da su cene u februaru 2025. bile 2,8% više u odnosu na februar 2024. godine. Ovo predstavlja usporavanje u odnosu na inflaciju od 3% zabeleženu u januaru 2025.
Ovo je četvrta uzastopna godina u kojoj je inflacija u SAD-u postojana, čime su pobijeni navodi predsednika Federalnih rezervi, Džeroma Pauela, sa početka 2021. godine da je inflacija samo „privremena“.
Težak mir
Vraćajući se na administraciju Sjedinjenih Država, Tramp je tokom svoje kampanje obećao da će rešiti rat u Ukrajini za 24 sata. Prošla su dva meseca od njegovog stupanja na funkciju, a rat između Ukrajine i Rusije se i dalje nastavlja.
Neizvesnost uzrokovana sporazumom između ove dve zemlje tera investitore da svoj kapital preusmere u zlato.
Centralne banke nastavljaju da kupuju zlato
Poslednje tri godine obeležene su najvećim kupovinama zlata od strane centralnih banaka otkako Svetski savet za zlato vodi evidenciju.
U prvom mesecu ove godine, centralne banke kupile su neto iznos od 18 tona zlata. Tri najveća kupca bila su Uzbekistan, Kina i Kazahstan.
Posle šestomesečne pauze u kupovini zlata, Narodna banka Kine je u novembru prošle godine objavila da je povećala svoje zlatne rezerve za pet tona. Od tada je u njene rezerve dodato još 15,3 tona zlata.
U Evropi su glavni kupci bile Poljska (+3,1 tona) i Češka Republika (+1,7 tona). Obe zemlje su još od 2021. godine najavljivale planove za povećanje svojih rezervi zlata, što sada i dokazuju.
Zaključak
Cena zlata je premašila 3.000 dolara po troj unci usled velike globalne neizvesnosti.
Prema prognozama australijske investicione banke Macquire Group, cena zlata bi mogla da dostigne 3.500 dolara po unci u trećem kvartalu 2025. godine. Banka veruje da će sve više investitora tražiti utočište u zlatu kao sigurnom investicionom sredstvu.