Indija, jedno od najvećih tržišta zlata na svetu, usvojila je novu regulativu koja menja način na koji investicioni fondovi u toj zemlji mogu obračunavati vrednost zlata i srebra. Odluka je zvanično objavljena 26. februara 2026. godine od strane indijskog finansijskog regulatora, Komisije za hartije od vrednosti i berzu Indije (SEBI), a stupa na snagu 1. aprila 2026. godine.
Prema novim pravilima, fondovima koji investiraju u zlato i srebro biće dozvoljeno da koriste lokalne berzanske (spot) cene sa regulisanih indijskih tržišta, umesto da se oslanjaju isključivo na međunarodnu referentnu cenu koja se tradicionalno formira kroz trgovanje u Londonu. Fondovi će moći da biraju da li će koristiti međunarodnu referentnu cenu ili kotacije sa domaćih berzi, ukoliko one bolje odražavaju uslove na lokalnom tržištu.
Na prvi pogled, promena se odnosi isključivo na investicione fondove, ali ona ima i posrednu vezu sa tržištem fizičkog zlata. Razlog je taj što značajan deo tih fondova ulaže kapital klijenata u stvarne zlatne poluge koje se čuvaju u specijalizovanim trezorima. Kada interesovanje investitora za takve fondove poraste, oni mogu kupovati dodatne količine fizičkog zlata na međunarodnim tržištima.
Stručnjak za trgovinu plemenitim metalima Georgi Hristov iz kompanije „Tavex zlato&srebro“ izjavio je tim povodom da je važno da ljudi razumeju da, iako je regulativa usmerena na investicione fondove, ti fondovi investiraju u stvarno fizičko zlato i da veće interesovanje investitora za takve fondove može dovesti do povećanja globalne tražnje za zlatnim polugama. „Do sada su fondovi u Indiji vrednovali investiciono zlato prvenstveno prema međunarodnim cenama, koje nisu uvek odražavale stvarne uslove na domaćem tržištu. Zbog snažne lokalne tražnje, valutnih faktora, uvoznih dažbina i logističkih troškova, fizičko zlato u Indiji se često trguje po cenama koje odstupaju od globalnih referentnih vrednosti. Nova regulativa ima za cilj da investitorima omogući preciznije i ažurnije vrednovanje njihovih ulaganja“ – naveo je Hristov.
Za investitore u Srbiji ova promena neće dovesti do neposredne razlike u ceni zlata. Međunarodne kotacije će i dalje ostati osnovni reper za globalno tržište. Ipak, odluke donete u zemljama sa tako značajnom potrošnjom zlata kao što je Indija mogu posredno uticati na globalnu tražnju za ovim plemenitim metalom.
Kada velika tržišta povećaju investicione tokove ka fondovima koji ulažu u zlato, to može postepeno uticati na tražnju za fizičkim zlatom, kao i na njegovu dostupnost na međunarodnim tržištima.
Regulatorna promena ne stvara novu globalnu cenu zlata niti direktno menja međunarodne kotacije. Ona utiče isključivo na metodologiju koju određeni investicioni fondovi koriste za vrednovanje svoje imovine.
„Ovakve regulatorne odluke pokazuju rastuće interesovanje za zlato kao čuvara vrednosti, posebno u periodima ekonomske i tržišne neizvesnosti“, zaključio je Hristov.