Osim što je najpoznatiji univerzitet na svetu, američki Harvard raspolaže ogromnim fondom doniranih sredstava, koja investira na međunarodnim tržištima. Vredan čak 51 milijardu dolara, ovaj fond je veći od BDP-a zemalja poput Kipra i Albanije, a nedavno je dospeo u vesti zbog velikih kupovina zlata i bitkoina.
Tokom drugog kvartala godine, harvardski fond sa doniranim sredstvima kupio je 333.000 akcija u berzanski trgovanom fondu zlata SPDR Gold Shares ETF u vrednosti od 101,5 miliona dolara, kao i 1,9 miliona akcija u vrednosti od 117 miliona dolara u berzanski trgovanom fondu bitkoina iShares Bitcoin Trust. Ovakve investicije se neretko pojavljuju upravo u trenucima oscilacija na tržištu, gde investiciono zlato ostaje ključno uporište u strategijama institucionalnih investitora.
Pošto univerzitet Harvard ne može da uskladišti preko 30.000 unci zlata koje je kupio, transakcija je sprovedena preko najvećeg elektronski trgovanog fonda za fizičko zlato, koji američkim kupcima obezbeđuje pristup njihovom fizičkom zlatu, bez potrebe da sami grade trezore. Na sličan način se postupa i sa bitkoinom, koji takođe zahteva specifične metode čuvanja, izvan stručnosti univerziteta.
Da bi finansirao ove kupovine, Harvard je smanjio svoje pozicije u nekoliko velikih tehnoloških kompanija, kao što su Meta, Google, Uber i firma za sajber bezbednost Rubrik. Istovremeno su kupljene akcije svetskog lidera u proizvodnji čipova za veštačku inteligenciju – Nvidia.
Predstavnici univerziteta nisu komentarisali razloge kupovine, ali Georgi Hristov iz Tavex-a pretpostavlja da je „pribavljanje zlata i bitkoina povezano sa sve jasnijom ulogom ova dva sredstva kao zamene za državne obveznice u svojstvu glavnog ’sigurnog’ sredstva i kao zaštite od inflacije.“