Dodaj upozorenje o ceni

Kako je švajcarski Valcambi postao najveća rafinerija zlata na svetu

Objavio Daniel Vasilev u kategoriji Rafinerije i kovnice novca na dan 20.01.2022
Cena zlata (XAU-RSD)
262 532 RSD/oz
  
- 2 764 RSD
Cena srebra (XAG-RSD)
3 148 RSD/oz
  
- 6 RSD

Zlatne poluge koje proizvodi Valcambi jedan su od najprepoznatljivijih proizvoda u Evropi. To važi i za Bugarsku. U ovom prvom članku naše nove rubrike „Rafinerije i kovnice novca“, upoznaćemo vas sa istorijom ove švajcarske rafinerije zlata, koja je najveća na svetu.

Težak početak

Kompaniju koja je danas poznata kao Valcambi osnovalo je pet preduzetnika 1961. g. u Balerni, jednoj od najjužnijih tačaka Švajcarske. Njeno prvobitno ime je Valori & Cambi.

Na zvaničnoj stranici Valcambija navedeno je da je period između 1961. i 1967. g. bio „izazovni početak kompanije“. Da bismo shvatili zašto je to tako, treba sagledati istoriju investicionog zlata u tom periodu.

Valcambi u vodama londonskog zlatnog bazena

Nakon Drugog svetskog rata finansijski sistem uređen je dogovorom u američkom gradu Breton Vudsu, tako da je većina valuta povezana sa dolarom, a ne sa zlatom, dok je dolar pak bio vezan za zlato po kursu od 35 dolara za jednu finu uncu.

Problem je što ova fiksna cena žutog metala ne može odražavati promene različitih vrsta tražnje između industrijskog i investicionog zlata. Cena prvog ne može biti plutajuća, dok ova druga može. Stoga se između njih može uspostaviti arbitraža. Kada industrijsko zlato skoči, to će učesnike na tržištu podstaći da razmene svoj fiat novac za zlato centralnih banaka.

Više o ovoj temi: Zašto Centralna i Istočna Evropa računaju na kupovinu zlata, a protiv inflacije

Upravo to je bilo primetno pedesetih godina i rezultiralo je smanjenjem rezervi zlata Federalnih rezervi.

Zato se centralne banke osam država ujedinjuju kako bi nastavile sa veštačkim suzbijanjem cene zlata. S tim ciljem nastao je Londonski zlatni bazen. Ova institucija treba da prodaje zlato kada njegova potražnja raste da bi se održao paritet od 35 dolara za finu uncu.

Tabela 1: Udeo zemalja u Londonskom zlatnom bazenu

Zemlja Udeo u Londonskom zlatnom bazenu (u tonama)
SAD 120
Nemačka 27
Velika Britanija 22
Italija 22
Francuska 22
Belgija 9
Holandija 9
Švajcarska 9
Ukupno 240

Izvor: MMF

Londonski zlatni bazen, kao i svaki kartel, nije bio dugog veka. 1967. g. Francuska spektakularno napušta ovaj savez i počinje stihijski da menja svoje dolare za zlato smanjujući još više rezerve Federalnih rezervi. 1971. g. i SAD okreću leđa zlatnom standardu i od tada se dolar i ostale valute kreću slobodno.

Međutim, može se ispostaviti da upravo ovaj pakt predstavlja udar na Valcambi. Budući da zemlje veštački suzbijaju cenu zlata, osnivači kompanije, koji su ispravno predvideli da bi cena zlata trebalo raste, zapravo postaju svedoci njegove gotovo konstantne cene.

Put uspeha Valcambija

Krajem šezdesetih za Valcambi nastupa jedna pozitivna promena – rafinerija u dva navrata prelazi u većinsko vlasništvo Credit Suisse da bi 1980. g. ova druga po veličini švajcarska banka postala jedini vlasnik. Te iste godine ona postaje deo i London Bullion Market Association i dobavljač zlatnih poluga za COMEX berzu.

Usled potpune propasti Londonskog zlatnog bazena, između ove dve decenije cena zlata počinje da raste. U uslovima plutajućih valuta i rastuće inflacije, učesnici na tržištu opet u zlatu pronalaze spas za kupovnu moć. Kao rezultat te nove tražnje, samo do 1980. g. cena zlata skače za 1700%.

Grafikon 1: Cena zlata nakon 1969. g.


Izvor: National Mining Association

Iako tokom sledećih decenija cena zlata pada, ona ipak ostaje više nego desetostruko veća u odnosu na nivo iz 1961. g., kada je Valcambi osnovan. U tom trenutku rafinerija je već učvrstila svoje mesto na tržištu zlata. Stoga početkom novog veka Credit Suisse odlučuje da odustane od biznisa sa ovim žutim metalom. Nakon dve promene vlasništva, Valcambi je danas deo Rajesh Exports, koji je za vlasništvo nad njom platio 400 miliona dolara.

Danas kapacitet rafinerije Valcambi omogućava rafinaciju 1200 tona zlata i 400 tona srebra godišnje. To je čini najvećom rafinerijom zlata na globalnom nivou, imajući pritom u vidu da se u Švajcarskoj vrši rafinacija između 65 i 70% ukupnog zlata u svetu.

Grafikon 2: Kapacitet najvećih rafinerija u Švajcarskoj

Izvor: Sajtovi kompanija

Valcambi proizvodi

Zlatne i srebrne poluge

Rafinerija Valcambi poznata je po svojim zlatnim polugama. Opet prema sajtu kompanije trenutno su u ponudi sledeće varijante:

Tabela 2: Vrste zlatnih i srebrnih poluga Valcambi

vrs ta

proizvoda

Težina i dimenzije Čistoća Oblik
Zlato
Zlatna poluga

(livena)

20 grama 999,9 Kvadratna
1 fina unca (31,1 grama) 999,9 Pravougaona
50 grama 995/999/999,9 Pravougaona
5 i 10 tola (50 i 100 grama) 999,9 Pravougaona
100 grama 995/999/999,9 Pravougaona
250 grama 999,9 Pravougaona
500 grama 999,9 Pravougaona
Zlatna poluga (kovana) 1 gram 999,9 Pravougaona
2,5 grama 999,9 Pravougaona
5 grama 999,9 Pravougaona
10 grama 999,9 Pravougaona
1 fina unca 999,9 Pravougaona
20 grama 999,9 Pravougaona
50 grama 999,9 Pravougaona
100 grama 999,9 Pravougaona
250 grama 999,9 Pravougaona
10 fina unca 999,9 Pravougaona
500 grama 999,9 Pravougaona
1 kilogram 999,9 Pravougaona
Okrugla

zlatna

poluga

(kovana)

1 gram (Ø 10 x 0,85 mm) 999,9 Okrugla
2,5 грама (Ø 14 x 1,1 mm) 999,9 Okrugla
5 grama (Ø 20 x 1,10 mm) 999,9 Okrugla
10 grama (Ø 22 x 1,6 mm) 999,9 Okrugla
1 fina unca (Ø 32 x 2,4 mm) 999,9 Okrugla
100 grama (Ø 45 x 3,9 mm) 999,9 Okrugla
Srebro
Srebrna

poluga (kovana i livena)

1 fina unca, 50 grama, 2 fineunce, 100 grama, 500 grama 999 Pravougaona/Okrugla
1 kilogram, 100 un ci, 995/999/999,9 Pravougaona
5 kilograma 999 Pravougaona
15 kilograma 999,9 Pravougaona

Izvor: Valcambi

One koji su trenutno na stanju u Srbiji možete videti u odgovarajućim potkategorijama „Zlatne poluge“ ili „Srebro“ na sajtu Tavexa.

Poluge Valcambi označene su serijskim brojem koji se sastoji od dva slova i pet ili šest cifara. Na njima je još navedena godina kovanja, čistoća i stavljen pečat kontrolora, kojim se potvrđuje čistoća metala i kvalitet poluge. Naravno, tu je i ime i logo kompanije.

Pečat ESSAYEUR FOUNDEUR na švajcarskim zlatnim proizvodima

Prema švajcarskom zakonu, svaka rafinerija zlata mora imenovati ovlašćenog kontrolora koji svojim pečatom ESSAYEUR FOUNDEUR („procenitelj“) garantuje da proizvodi ispunjavaju tačno navedenim parametre. Sve velike rafinerije primenjuju ovakav pečat. Samo Argor-Heraeus koristi engleski Melter Assayer.

Zeleno zlato?

Valcambi nudi i „zeleno zlato“. Naravno, ono nije stvarno zeleno. Zove se tako zato što predstavlja premijum proizvod, čije je poreklo moguće u potpunosti ispratiti. „Zeleno zlato“ proizvodi se jedino u rudnicima koji ispunjavaju najviše standarde ekološke prihvatljivosti, odgovornosti prema zaposlenima i uslove rada.

Valcambi je posebno izdvojio pogon za njegovu preradu još u trenutku njegovog prispeća u kompaniju. Postoji čak poseban nadzor i proces revizije kako bi ova švajcarska rafinerija garantovala njegov izuzetan kvalitet.

„Zeleno zlato“ koristi se za veliku paletu proizvoda, kao što su livene i kovane poluge, kovanice i poluproizvodi po porudžbini koji se koriste u proizvodnji satova.

Medaljoni i novčići

Valcambi kreira i proizvodi i numizmatičke novčiće i medaljone. To je prva rafinerija na svetu koja nudi takve numizmatičke proizvode težine od 0,5 grama zlata. Za njihovu izradu takođe se koristi i Valcambi „zeleno zlato“.

Rafinerija proizvodi i zlatnike i srebrnjake koji su legalno sredstvo plaćanja. Ona je u stanju da pokrije sve korake proizvodnog procesa – od dizajna do pakovanja. U rafineriji navode:

Sve kovanice i medaljoni naše kovnice novca sertifikovani su u našoj laboratoriji, pažljivo pregledani od strane naših kontrolora i prolaze detaljnu kontrolu pre isporuke. Izuzetno smo odgovorni kada je reč o zahtevima naših klijenata i reagujemo istog trena, čime garantujemo da im pružamo samo najbolje usluge i proizvode.

Cena zlata (XAU-RSD)
262 532 RSD/oz
  
- 2 764 RSD
Cena srebra (XAG-RSD)
3 148 RSD/oz
  
- 6 RSD

Možda biste voleli da pročitate i